Masovne emocije u digitalnom dobu: prokletstvo ili blagoslov za nas?

Masovne emocije u digitalnom dobu: prokletstvo ili blagoslov za nas?

U današnjem digitalnom svijetu, utjecaj masovnih emocija je tema o kojoj se žestoko raspravlja. Dr. Phichai Rattanadilok, psiholog sa sjedištem u Phuketu, nedavno je otkrio kako te emocije utječu na naš svakodnevni život, od političkih prosvjeda do online komentara koje čitamo svaki dan. Njegov fokus je na dvostrukim posljedicama masovnih emocija, koje donose pozitivne društvene promjene i potencijalno štetne posljedice kao što su nasilje i dezinformacije. Kako mgronline Izvijestili su da se masovne emocije javljaju kada mnogi ljudi dožive slične osjećaje, često potaknute intenzivnim događajima.

Masovna psihologija ima svoje korijene u kasnom 19. stoljeću. U to je vrijeme francuski socijalni psiholog Gustave Le Bon istraživao način na koji se ljudi ponašaju u grupama. Otkrio je da grupne norme često nadjačavaju individualne odluke. Ova otkrića dobivaju novu važnost u današnjem svijetu pod utjecajem društvenih medija. Društvene platforme ubrzavaju širenje emocionalnih reakcija, što je posebno vidljivo tijekom pandemije COVID-19. Ne samo da su pokreti kao što je "Cancel Culture", koji opisuje kolektivne radnje protiv ljudi ili organizacija koje se smatraju neetičkim, postali očiti, već i ponašanje ljudi u kriznim vremenima, poput panične kupnje.

Zaštitničko ponašanje u kriznim vremenima

Još jedan zanimljiv element u raspravi o masovnim emocijama i zdravstvenom ponašanju je percepcija prijetnje. Glasno pmc Percepcija rizika igra ključnu ulogu u tome kako ljudi usvajaju zaštitna ponašanja. Tijekom pandemije postalo je jasno da je u početku malo ljudi bilo spremno nositi maske za lice, iako su one jednostavna i učinkovita mjera. Studije su pokazale da prihvaćanje takvog ponašanja uvelike ovisi o individualnoj percepciji rizika od bolesti. Ovaj uvid otvara nove perspektive za razvoj javnozdravstvenih poruka.

Istraživanja sugeriraju da društvene norme i osjećaj pripadnosti zajednici imaju ogromne učinke na ponašanja koja promiču zdravlje. Dakle, ljudi su skloni prilagoditi se i poduzeti nešto kada osjećaju da su dio zajedničkog cilja. Povjerenje u vladu također igra ključnu ulogu u promicanju spremnosti na takvo zdravstveno ponašanje.

Dvostruka oštrica društvenih medija

Društveni mediji, sa svim svojim prednostima i nedostacima, još su jedan čimbenik koji hrani masovne emocije i utječe na dobrobit pojedinca. U kojoj mjeri društvene platforme pomažu ili štete Istraživanje i znanje prikazano. S jedne strane, omogućuju umrežavanje, samoizražavanje i pristup vrijednim informacijama; S druge strane, oni također promoviraju anksiozne poremećaje i iskrivljenu sliku o sebi stalnim uspoređivanjem. Promjene u moždanim strukturama, stres, poremećaji spavanja i ovisnost o “digitalnoj validaciji” samo su neki od psiholoških problema povezanih s pretjeranom upotrebom društvenih mreža.

Dakle, kako pronaći ravnotežu? Strategije za zdrav digitalni život uključuju svjesno postavljanje granica, poticanje izvanmrežnih aktivnosti i održavanje pozitivnog mrežnog okruženja. Na primjer, konstruktivno hranjenje može pomoći u podizanju vašeg raspoloženja i poboljšanju psihološke dobrobiti.

Ukratko, masovne emocije i ponašanje u tako dinamičnim društvenim okruženjima pod utjecajem digitalnih tehnologija predstavljaju i prilike i izazove. Ako ne gubite pojam o stvarima, trebali biste razmišljati kritički i uvijek težiti dobrom osobnom identitetu.